Avokado je postao izuzetno popularno voće, ne samo zbog svog bogatog ukusa već i zbog zdravstvenih prednosti koje pruža. Iako mnogi vole konzumirati avokado, malo ko zna da ga je zapravo moguće veoma lako razmnožiti kod kuće. I to bez potrebe za specijalnim alatima ili skupom opremom.
Kada sam prvi put pokušao uzgojiti drvo avokada iz košpice, postupak je bio spor, a rezultati neizvjesni. Međutim, otkako sam saznao za ovu alternativnu tehniku razmnožavanja, uspio sam proizvesti više stabala u znatno kraćem vremenskom periodu.
Trik se zasniva na razmnožavanju putem reznica, a ne iz sjemena. Na ovaj način ne samo da štedite vrijeme, već imate i veću kontrolu nad kvalitetom biljke koju uzgajate, jer koristite zdrave dijelove postojećeg stabla.
Proces počinje izborom kvalitetne matične biljke. Idealno bi bilo da je to već plodno stablo koje pokazuje znakove dobre adaptacije na klimu i tlo u kojem se nalazi. Reznice treba uzeti sa zdravih grana koje nisu ni previše mlade ni pretjerano stare.
Dužina reznice treba biti oko 15 do 20 cm, a najvažnije je da na njoj ostane barem 2-3 lista. Donji dio se lagano oguli kako bi se potaknuo razvoj korijena.
Reznicu je najbolje prvo potopiti u prirodni stimulator rasta – može se koristiti domaći rastvor na bazi cimeta, meda ili čak aloe vere. Ova prirodna sredstva pomažu da se rana zaštiti od gljivica i istovremeno potiču stvaranje korijena.
Zatim se reznica sadi u lagano, propusno zemljište koje sadrži mješavinu komposta, pijeska i zemlje. Važno je da posuda ima dobru drenažu i da se zemlja ne zadržava previše vlage.
Tokom prvih sedmica, biljku je potrebno držati u polusjeni i povremeno prskati kako bi se održala vlažnost zraka. Direktno sunce u ovoj fazi može biti pogubno za mladu biljku.
Nakon otprilike 3 do 4 sedmice, ako su uslovi optimalni, reznica će pustiti prve korijene. To je znak da se biljka primila i da možete započeti s postepenim izlaganjem sunčevoj svjetlosti.
Jednom kad se biljka ustali, vrlo brzo raste. Već nakon nekoliko mjeseci, nova stabla avokada počinju razvijati čvrstu stabljiku i bogat sistem korijena.
Ono što me najviše iznenadilo jeste koliko je ova metoda efikasna u poređenju s klasičnim načinom uzgoja iz sjemena. Umjesto da čekam godinu dana da jedno stablo ojača, sada za isti period mogu imati nekoliko zdravih sadnica.
S vremenom sam eksperimentisao i sa dodavanjem prirodnih gnojiva poput komposta, banana kore i taloga kafe, što je dodatno ubrzalo rast i ojačalo biljke.
Sastojci koje možete koristiti za prirodno gnojivo:
-
Talog crne kafe
-
Sjeckana banana kora
-
Kora od jaja (usitnjena)
-
Malo pepela od drveta
-
Voda (1 litra)
Sve se pomiješa i koristi jednom sedmično kao tečno đubrivo.
Još jedan važan korak je orezivanje vrhova. Kada biljka dostigne visinu od oko 30 cm, možete uštipnuti vrh kako bi se potaklo grananje. Ovo je važno jer pomaže biljci da razvije snažnu strukturu i više nosivih grana koje kasnije mogu donijeti plod.
Redovno presađivanje je također važno. Svakih nekoliko mjeseci, kako biljka raste, treba je presaditi u veću posudu kako korijen ne bi postao zbijen.
Kao i svaka biljka, i avokado voli sunce, pa kada god je moguće, izložite ga prirodnoj svjetlosti – idealno je južno orijentirano prozorsko okno ili terasa.
S ovom metodom, moguće je imati mini voćnjak avokada čak i na balkonu ili u manjoj bašti. Prednost je i to što reznice zadržavaju genetiku matične biljke, pa ako je roditeljsko stablo plodno, velika je vjerovatnoća da će i novo drvo ubrzo dati plod.
Ukoliko ste ljubitelj avokada, sada je pravo vrijeme da isprobate ovu metodu i započnete svoju malu avokado avanturu kod kuće.
Bez obzira da li živite u stanu ili imate baštu, ova metoda razmnožavanja će vam omogućiti da u vrlo kratkom roku uživate u zelenilu i potencijalno, u plodovima vlastitih avokado stabala.