„Majko, molim te, uzmi tu korpu i idi prije nego što gosti stignu.“ Lejla je izgovorila te riječi dok je popravljala svilenu haljinu pred velikim ogledalom. Njena majka, Zekija, stajala je kraj vrata s pletenom korpom u rukama. U korpi su bile crvene jabuke, kruške, grožđe i nekoliko dunja iz porodičnog voćnjaka. Na dnu je … Read more
Od ranog jutra, Hasnija je stajala kraj prozora i gledala prema putu koji je vodio u selo. Na šporetu su se hladile tri tepsije pita. Jedna je bila s mesom, druga sa sirom, a treća s krompirom. Bile su to omiljene pite njenog sina Mirze. „Ova s krompirom će mu najviše prijati“, govorila je sama … Read more
„Ne brini, sine. Popit ću čaj i bit će mi bolje.“ To je bila posljednja rečenica koju je starija žena izgovorila prije nego što je spustila telefon. S druge strane linije, njen sin Emir već je gledao u sat. „Majko, imam sastanak. Nazvat ću te kasnije.“ Ali kasnije nije nazvao. Nije nazvao ni sljedećeg jutra. … Read more
„Gospođo, ne možete ovdje stajati. Doktor ima važne pacijente.“ Medicinska sestra izgovorila je te riječi pred punim hodnikom bolnice u Tuzli. Starija žena spustila je pogled prema svojoj iznošenoj torbi. U njoj je nosila nekoliko jabuka, domaće pite i čistu košulju za sina kojeg nije vidjela gotovo godinu dana. „Samo sam htjela da ga vidim … Read more
„Majko, molim te, nemoj sjediti među gostima. Tvoje ruke još mirišu na pitu.“ Te riječi izgovorila je mlada u bijeloj vjenčanici, svega nekoliko minuta prije nego što će početi svadbeno veselje. Žena kojoj su bile upućene nije zaplakala. Samo je pogledala svoje ispucale prste, sakrila ih pod rub starog svečanog kaputa i tiho rekla: „Dobro, … Read more
Snijeg je te zime prekrio brda oko Fojnice tako gusto da su seoski putevi danima ostajali gotovo neprohodni. Vjetar je udarao u prozore, a ledena kiša pretvarala je zemlju u tvrdu koru. U maloj kući na kraju sela živjela je žena po imenu Amira Šehić sa svojom dvanaestogodišnjom kćerkom Nadom. Njen muž preselio je prije … Read more
U malom bosanskom gradu Sanskom Mostu živjela je žena po imenu Rahima Kovačević. Svako jutro, dok su ulice još bile prazne, Rahima je otvarala vrata svoje stare kuće i pripremala korpe s voćem. Imala je jabuke, kruške, šljive i grožđe koje je nabavljala od lokalnih poljoprivrednika. Njen štand nalazio se na uglu gradske pijace, pored … Read more
U selu nedaleko od Ključa, između zelenih brda i uskih puteva koji su se nakon kiše pretvarali u blato, živjela je žena po imenu Šefika Delić. Njena kuća bila je mala, s drvenim vratima, starim pećima i dvorištem u kojem su rasle jabuke i kruške. U toj kući Šefika je podigla svog sina Harisa. Njen … Read more
U malom bosanskom gradu Cazinu živjela je žena po imenu Munira Bećirević. Imala je šezdeset dvije godine i većinu svog života provela je prodajući voće na gradskoj pijaci. Njen štand nije bio velik. Sastojao se od nekoliko drvenih sanduka, stare vage i izblijedjele tende koja je ljeti pružala malo hlada, a zimi jedva štitila od … Read more